Sezona krpelja – kako se zaštititi?

0 694

Od proljeća, tačnije pri temperaturi višoj od 15°C, pa do jeseni, sezona je krpelja koji nose potencijalne opasnosti. Njihovim ugrizom na ljude se mogu prenijeti uzročnici nekoliko zaraznih bolesti.

Krpelji su nametnici paraziti koji domaćinu (čovjeku, mački, psu, govedu, ptici…) mogu prenijeti nekoliko bolesti, od kojih je za čovjeka najopasnija lyme borelioza (Lajmska bolest) i krpeljni meningoencefalitis.

U ovo toplije vrijeme djeca i odrasli sve su više na otvorenome te zbog toga, pogotovo pri boravku u šumi i među niskim raslinjem, valja biti oprezan i zaštititi djecu od potencijalne opasnosti. Osim u šumama, krpelji se mogu naći i u parkovima, vrtovima, živicama, a najčešće se smještaju na grmove i nisko raslinje čekajući povoljan trenutak da se smjeste na toplokrvno biće. Najaktivniji su i najviše ih ima u maju i junu.

Ako dođe do ugriza krpelja pojavljuje se blago crvenilo i oteklina, a moguć je i svrbež. Važno je znati da se određeni broj krpelja niti ne ugnijezdi na domaćina odnosno dođe do kontakta, ali ispadne s tijela, a oni koji se ugnijezde to učine na njima pogodnom (toplijem i vlažnijem) dijelu tijela. Obično su to pregibi i rub vlasišta, pazuh, područje iza ušiju…

Također je važno napomenuti da ne dovodi svaki ugriz do zaraze. Naime, ako je i sam krpelj bio zaražen, on na domaćina prenosi mikroorganizme koji dovode do simptoma bolesti, a to se događa tek jednu do dvije sedmice nakon ugriza.

Kako odstraniti krpelja?

Nakon boravka na otvorenome preporučljivo je svaki put temeljito pregledati dijete. Ako uočite krpelja, treba ga ukloniti s tijela. To je najbolje učiniti pomoću pincete – uhvatiti nametnika tik uz kožu i izvući laganim pomicanjem u svim smjerovima. Često se savjetuje da je prethodno dobro namazati to mjesto uljem ili alkoholom, no to nije potrebno, odnosno uopšte nije preporučljivo jer tada dolazi do kontrakcije njegove utrobe i pojačanog izlučivanja uzročnika bolesti u tijelo domaćina. Tek nakon odstranjivanja krpelja, to se mjesto, odnosno nastala ranica, mora dezinficirati alkoholom. Ako glava krpelja ostane u tijelu domaćina, nije toliki problem i neće doći do zaraze jer se uzročnici zaraze nalaze u njegovu tijelu.

Što ako je ipak došlo do zaraze?

U BiH je, kako je već navedeno, najčešća zaraza boreliozom i krpeljnim meningoencefalitisom, no još se mogu pojaviti i tularemija, erlihioza, babezioza…

Ako se nekoliko dana nakon ugriza pojave simptomi zaraze, a najčešće su to simtomi slični gripi – povišena temperatura, bolovi u mišićima, glavobolja, mučnina ili pak različiti osipi, mora se potražiti liječnička pomoć kako bi se utvrdilo o kojoj je bolesti riječ i započelo liječenje.

Ako se radi o promjenama na koži, vjerojatno je došlo do Lajmske bolesti (migrirajući eritem). Tačnije, pojavi se ovalno crvenilo kože koje može biti u promjeru do 15 centimetara, s bljeđim središtem koje ostavlja prstenastu formaciju. Odgovarajući antibiotik potpuno će izliječiti bolest i zato je važno potražiti liječničku pomoć.

Kako zaštititi djecu?

Iako je boravak u prirodi poželjan i preporučljiv, tijekom kritičnih mjeseci bolje je izbjegavati područja bogata krpeljima. Ako to nije moguće, tijelo je potrebno dobro zaštiti odgovarajućom odjećom odnosno laganim majicama i hlačama dugih rukava i nogavica, koja mora biti pamučna. Vuna i flanel, primjerice, nisu preporučljivi jer se na njih krpelj lakše hvata. Isto tako, poželjno je da je odjeća svjetlije boje kako bi se krpelja lakše uočilo.

Primjena repelenata također je vrlo poželjna, a mogu se nanositi i na odjeću i izravno na kožu. Izbjegavati treba provlačenje kroz raslinje i ležanje na travi.

5 1 vote
Ocijeni članak
guest
0 komentara
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x