fbpx

Kako oprašivati biljke bez pravih pčela? Dronovima i robotima oprašivačima

3 min. za čitanje

Navodna Einsteinova teorija da bi bez pčela čovječanstvo izumrlo za četiri godine vjerojatno nije Einsteinova, ali je vrlo vjerojatno tačna: pčele oprašuju preko 90% kultiviranih biljaka na Zemlji.

Za dvije trećine hrane koju jedemo možemo biti zahvalni – pčelama: biljke oprašene pčelama koristimo u našoj ishrani, ali i za prehranu životinja čije meso nam je sastavni dio jelovnika. Ima naravno ponešto i u vjetru i drugim kukcima, ali pčele su ipak globalne kraljice distribucije peludi.

Međutim, svjetska pčelinja populacija je zadnjih godina sve oskudnija; pčele masovno ugibaju: procjenjuje se kako je u SAD danas skoro 35% manje pčela nego prije jedne dekade, a i egzistencija otprilike četvrtine pčela iz EU je ozbiljno ugrožena. Razlog tom pomoru ovih oprašivačkih kukaca je kombinacija sve većeg korištenja pesticida, uništavanja njihovih prirodnih staništa, učestalih suša, globalnog zatopljenja, zagađenja zraka i manjka raslinja čijim nektarom se pčele hrane. Ukratko – kriv je čovjek.

Jedna od visokotehnoloških alternativa pčelama su mikro-dronovi koji poput pravih pčela zuje uokolo po livadama, voćnjacima i usjevima, oprašujući cvjetove voćaka i povrtnica. Mada mnogi biolozi prilično skeptično prihvaćaju ideju da će dronovi ikada biti učinkovita zamjena za pčele, u tehnološkoj stvarnosti je dronovska učinkovitost za oprašivanje sve veća i veća kako se usavršavaju suvremeniji prototipovi i njihovi tehnički detalji.

Flower-recognition software za robotske pčele je posljednja faza koja bi trebala riješiti preostale neke probleme dizajna i ekonomičnosti, poput onoga da se zbog mjehurića koji promaše svoje mete ipak utroši previše peludi za konačnu učinkovitost od 90% oplođenih cvjetova. Taj problem Miyako i kolege pokušavaju riješiti razvijanjem softvera s umjetnom inteligencijom koja koristi flower-recognition, algoritam za prepoznavanje cvijeća.

Dron koji bi mogao na stablu voćke prepoznati cvijeće moglo bi značajno poboljšati rezultate i smanjiti utrošak peludi, kaže Miyako, koji paralelno s tim rješenjem radi i na stvaranju ekološki prihvatljivog sapuna koji bi se nakon oprašivanja u potpunosti razgradio bez posljedica po okoliš.

Mada neki od agronoma, primjerice Simon Potts, agroekolog sa Sveučilišta u Readingu, izražavaju zabrinutost da će uspješnost oprašivanja automatiziranim, umjetno inteligentnim i jeftinim dronovima skrenuti pozornost javnosti s potrebe za očuvanjem populacije pčela, Eijiro Miyako i njegov tim s velikim entuzijazmom nastavljaju unapređivati svoj rad na izradi „pametnih pčela od sapunice“.

Podijeli ovaj članak
1 komentar
Subscribe
Notify of
1 komentar
Most Voted
Newest Oldest
Inline Feedbacks
View all comments

a kako je tek dobar med od dronova?! hmhm