Šta piše u ratnim dnevnicima zločinca Ratka Mladića

2 430

Tokom posljednje posjete Bosni i Hercegovini glavni haški tužitelj Serž Bramerc izjavio je kako se nada da će ratni zločinac Ratko Mladić uskoro biti uhapšen. Za takve, inače, ničim utemeljene tvrdnje Bramerc, kao, uostalom, i njegova prethodnica Karla del Ponte, već predugo ima podršku Amira Ahmića, bošnjačkog oficira za vezu, kojem se haški život, očigledno, osladio poput livadskog meda.

Nedavno su u Haški tribunal stigli dnevnici koje je, navodno, tokom ubijanja po BiH vodio zločinac Ratko Mladić. Još se ne zna da li su ti dnevnici autentični, je li ih zlikovac pisao svojom zločinačkom rukom, ali »60 minuta« je, ipak, objavila dokumente koje tužitelj Bramerc smatra izuzetno važnim za Tribunal i koje smatra krunskim dokazom o dobroj saradnji Republike Srbije s Haškim tribunalom.

Mladićevi dnevnici, koje je zvanični Beograd dostavio Haškom tribunalu još prošle godine, spominju se kao jedan od ključnih razloga zbog kojeg bi Srbija mogla dobiti pozitivnu ocjenu onog trenutka kada glavni haški tužitelj Bramerc polovinom juna ove godine bude predstavljao svoj najnoviji izvještaj pred Vijećem sigurnosti UN-a.

Riječ je o dnevnicima koji su pronađeni na jednoj od tajnih lokacija skrivanja ovog ratnog zločinca, a oko njih su već u igri brojne kontroverze koje se u najkraćem mogu svesti na sljedeće: riječ je o friziranim dijelovima dnevnika, odnosno, onoga što je Mladić prepisivao tokom 15 godina svog bijega, a sve kako bi dao drugačiju sliku rata u BiH, odnosno, prikrio svoj udio u zločinima koji su činjeni.

Stranice koje se nalaze u Haškom tribunalu nastale su 1995. godine. U njima se, među ostalim, govori o žestokim sukobima vojnog i političkog rukovodstva RS-a. To je i godina u kojoj je Vojska RS-a, zajedno s političkim vrhom, te vrhovnim komandantom Mladićem počinila neke od najstravičnijih zločina koje moderna historija pamti, poput genocida u Srebrenici.

Bilo je to i doba otvorene kolaboracije kvislinga Fikreta Abdića s Miloševićevim režimom, ali i vrijeme kada je Hrvatska vojska u svega nekoliko dana operacije “Oluja” oslobodila dio svog okupiranog teritorija u Krajini, te pomogla u oslobađanju jugozapadnih dijelova BiH.

Iz dnevnika koji ispisuje Mladićeva ruka lako je uočljivo da je on uz podršku nekoliko generala uspio stvoriti atmosferu i sistem u kojem je očekivao da je on taj koji će odlučivati i pitati se za sve. Pri tome, tretman kod Miloševića trebao je biti isti kao i kod Karadžića, zaključivao je Mladić.

Mladić se u dnevniku na mnogo mjesta bavio netrpeljivošću koja je vladala između njega i Karadžića i njenim prevladavanjem.

Stranica od 28. januara 1995. godine u dnevniku je ostala prazna, a to je dan kada se napunilo 1.000 opsade Sarajeva.

Kad su u pitanju dijelovi dnevnika iz jula 1995. godine, primijeti se Mladićeva škrtost na riječima, što se može podvesti u one frizirane dijelove, jer su događaji od 10. do 18. jula, kada se dogodio genocid u Srebrenici, opisani u svega nekoliko rečenica. Sedmog jula 1995. ratni zločinac u Beogradu je imao sastanak s Karlom Biltom i francuskim generalom Bertranom Delaprelom. Zaključak – vojna pitanja sve hitnija.

Jedanaestog jula Mladić navodi sastanak u Bratuncu na kojem su se, kako kaže, osim njega nalazili i komandant UN-a u Srebrenici i predstavnici muslimanske vlasti.

Punih osam dana Mladić nije stavio ni slova o ubijanju, protjerivanju i genocidu u Srebrenici. Tek 19. jula nastavlja s dnevnikom. Navodi sastanak s britanskim generalom Rupertom Smitom, zapovjednikom mirovnih snaga UN-a u BiH, iz kojeg se nazire da je Žepa naredna Mladićeva meta.

U Dnevniku se navodi bezbroj zanimljivih stvari poput činjenice da je iz razgovora s pukovnikom Laletom Vukašinom, iz februara 1995. godine, Mladić doznao da je ratni zločinac Momčilo Krajišnik, kojeg on ovdje naziva Obrvan, još 1993. godine iz Republike Srpske u Grčku, preko Makedonije, prebacio 2,5 miliona dolara u banku “Ergos” u Atini na račun otvoren na ime Krajičnik Konstantinupolis, što pokazuje kako su se novcem punili privatni džepovi osoba iz Karadžićevog okruženja.

U Tužiteljstvu Haškog tribunala nisu završili autentifikaciju ovih dnevnika, što je i osnovni razlog brojnih spekulacija o njihovoj vjerodostojnosti.

(SodaLIVE.ba/FTV)

0 0 votes
Ocijeni članak
PREPORUČUJEMO
guest
2 komentara
Most Voted
Newest Oldest
Inline Feedbacks
View all comments
ziće

Posle toliko godina slobode jednog kasapina koji se sveti Turcima na ovim prostorima neshvatljivo je da Haški sud uopšte može uzeti kao relevantan dokaz dnevnik juče predat sudu. Autentičnost dnevnika sigurno neće biti upitna ali za svo ovo vrijeme koje provodi u miru i tišini mogao je ne samo prepisati dnevnik već i doktorirati na svakoj njegovoj rečenici. Vjerujem da je sud toga svjestan osim ako nema neke zle namjere prema Bošnjacima kao i nebrojeno puta do sada. Jadan li je on i njegov dnevnik.

lovokradica

dnevnik su vlasti srbije predale hagu prije godinu dana.
hag je skonto da je to laznjak i namjestaljka, pa se o tome i ne prica.

2
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x