Na području Tuzlanskog kantona još uvijek je oko 86 km2 površine pokrivene minama. U 2010. godini planirano je da se izvrši čišćenje i tehničko izviđanje na 88 lokacija. Ono što predstavlja poseban apsurd, jeste činjenica da su donatorska sredstva za deminiranje oporezovana PDV-om. I 15 godina nakon ratnih dejstava naša se zemlja još uvijek susreće sa visokim stepenom zagađenosti minama. Uprkos napretku i stalnim aktivnostima, upravo ovaj problem predstavlja prepreku za sigurnost građana te ekonomski i društevi razvoj zemlje.
Pretpostavlja se da u BiH još uvijek ima oko 220 000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava na preko 13 000 lokacija širom zemlje. Od kraja rata pa do danas u 69 nesreća smrtno je stradalo 43 deminera, 38 ih je teže a 26 lakše povrijeđeno. Kada je u pitanju područje Tuzlanskog kantona, statistike pokazuju da je sumnjivo još oko 86 km2 površine. U 2010. godini planirano je da se izvrši čišćenje i tehničko izviđanje na 88 lokacija. Kako je kazao Nedžad Kukuruzović, rukovodilac u Regionalnom uredu Centra za uklanjanje mina Tuzla, najrizičnija su područja oko Ozrena i Majevice.
U pojedinim rizičnim zonama, ljudi žive u neposrednoj blizini minskih polja. Najveću opasnost predstavlja i uklanjanje oznaka za minska polja što je, kako ističe Kukuruzović, svakodnevnica. Ipak, novi zakon o deminiranju trebao bi predvidjeti i sankcije za one koje uklanjaju ovakve oznake. U proceduri je još uvijek zakon kojim bi se trajno riješilo pitanje radnog statusa deminera. Do tada, država ih se sjeti samo onda kada dođe do neke nesreće. Ono što predstavlja poseban apsurd kada je u pitanju ova problematika, je činjenica da se donatorima na uložena sredstva za deminiranje odbija 17 % PDV-a što dvostruko koči cijeli proces.
(SodaLIVE.ba/RTV Slon)
