Belamionix

40 godina Doma kulture u Lukavcu: Utemeljivači, projekat, izgradnja… (II DIO)

6 2.542

Piše: Mihad Sakić

Naš kolumnista i Lukavački historičar, Mihad Sakić, u narednom periodu na našem portalu će objaviti priču o izgradnji Doma kulture u Lukavcu.

Riječ je o knjizi “40 godina od otvaranja Doma kulture u Lukavcu” koja će na taj način biti poklonjena svim našim čitateljima.

Utemeljivači Doma Kulture

„Poslije formiranja odbora za izgradnju Doma od 70 članova i izvršnog odbora od 11 članova (izvršni odbor je kasnije prerastao u komisiju SIZ-e kulture i informisanja Lukavac) određeni su i izvori finansiranja od kojih pominjemo mjesni samodoprinos građana 3 % na 3 godine u mjesnim zajednicama: Naselje sode Lukavac, Bistarac Gornji, Lukavac Mjesto i naselje Hrvati, zatim učešće udruženog rada, finansijska sredstva SIZ-e kulture i informisanja utemeljivača Doma i dr.

Ovoga puta pomenut ćemo ko su bili utemeljivači lukavačkog Doma kulture. To su: Velo Mulalić, Enver Imamović, Danica Aleksić, Vlado Šarac, Dragan Babunović, Osman Hasanbašić, Cviko Mijatović, Miralem Srabović, Josip Macan, Sulejman Ramić, Žarko Šušić, Jefa Mićanović, Muharem Mujić, Zineta Softić, Radovan Zotović, Ismet Memić, Stanko Pavlović, Hiba Okičić, Adem Memić, Stojan Nikić, Vahida Kruševljanin, Boro Ušćumlić, Muhamed Begović, Savo Blagojević, Cvijetin Blagojević, Dušan Sekulić, Mijat Krivokapić, Halid Suljkanović, Slavko Radoš, Zvonko Hajduković, Miloš Mandalinić, Vlado Kurbatfinski, Hasib Naimkadić, Husein Emić, Nuraga Osmić i Dragica Govedarica.

Od utemeljivača Doma kulture sabrano je ukupno 73.500 dinara.“

Nakon izbora izvođača poslova izgradnje Doma, pristupilo se ažurnom prikupljanjuapotrebne papirologije, kao što su različite saglasnosti  za,,mjere i normative zaštite od požara, sanitarna saglasnost, elektro saglasnost, PTT saglasnost i druga potrebna papirologija za donošenje Rješenja o odobrenju izgradnje DOMA KULTURE U LUKAVCU.

Rješenje je donešeno dana 23.09. 1976.godine,upisano je pod službenim brojem 03/3-360-31/76, a potpisao ga je Salko Hidović, dipl.ecc.,direktor Zavoda za urbanizam i prostorno planiranje pri Skupštini opštine Lukavac.

Dokumentacija za izgradnju Doma kulture

„Ugovor o izgradnji Doma kulture sklopljen između SIZ-a za kulturu i informisanj sa GIK ,,Tehnograd,, potpisan je 06. 09.1976.godine.Ugovorna cijena objekta po jediničnim cijenama stvarno izvedenih radova sadržanih prema projektu u predmjeru i predračunu radova iznosi dinara 28.155.257,00.Rok za izgradnju iznosi 14 mjeseci od dana uvođenja u posao.Izvođač radova uveden je u posao prema ugovoru i građevinskom dnevniku 18.10.1976.godine.Prve pisane primjedbe na nedostatke u projektima izvođač je dostavio 01.12.1976.god.Primjedbe su odmah proslijeđene Projektantskoj organizaciji ,,Tehnika-projekt,, iz Beograda, radi otklanjanja istih, ili eventualnog zajedničkog usaglašavanja sa izvođačem.22.12.1976. god. u Zavodu za urbanizam Lukavac,održan je prvi sastanak predstavnika izvođača,projektanata i investitora, gdje je dogovoreno o dopunama projekta u konstruktivnompogledu.

U međuvremenu u toku izvođenja radova i daljeg pregleda projekata uočeni su i drugi nedovoljno razrađeni detalji, pa je 12.01.1977.god. organiziran i drugi zajednički sastanak u Zavodu za urbanizam u Lukavcu. Tada su data rješenja za dobar dio nedovoljno jasnih detalja, dok je za ostale konstruktivne i arhitektonske detalje određen rok da se za iste daju rješenja i dostave izvođaču  ili investitoru. Sve primjedbe izvođača na projekat odnosile su se na arhitektonske detalje, na detalje  termičke i zvučne  izolacije i na enterijere, što nikako nije moglo uticati na normalno izvođenje radova. Jedina primjedba koja utiče na brzinu izvođenja radova  je ukrućenje ulaznog dijela Doma radi prijema seizmičkih sila .Ovaj problem se prema dogovoru izvođača i projektanata arbitražno rješava.

Problematika koja prati izgradnju objekta sastoji se iz pratećih teškoća i ona bitno ne utiče na kvalitet i kvantitet gradnje, ali pričinjava određene smetnje u samom organizacionom-operativnom smislu, pa je potrebno poduzeti  određene mjere kako bi se evidentne  prateće poteškoće uklonile i time doprinijelo optimalnijem korištenju i vremena i kapaciteta i radne snage. SVA problematika može se svesti na par konkretnih poteškoća za čije se rješenje dogovorilo koje će se mjere preduzeti i za koje vrijeme.“

Informacija o stanju i problematici na izvođenju radova Doma kulture i stambeno-poslovnog bloka u Lukavcu sačinjena je dana 08. Februar. 1977.godine, potpisnici informacije su Hidović Salko, Nevačinović Mujo, Pezo Mehmed, Omerović Jakub i Isakov Pavle.

Intenzitet izgradnje Doma kulture u većem broju navrata je usporavan.

Razlozi su se uglavnom svodili na određena neslaganja dijelova projektne dokumentacije sa stvarnom situacijom na terenu tj.odudarali su značajno ,jedno od drugoga. Uvažavajući rad svih aktera u postupku izgradnje Doma kulture i dan – danas je i najvećim stručnjacima teško ,,pročitati,, određene dijelove projekta Doma kulture Lukavac.

Dom kulture je u početku imao  glavne sastavne cjeline ,,Dom kulture, Biblioteku, stambeno-poslovni dio i sportsku dvoranu. Zanimljivo je da sportska dvorana nije izgrađena paralelno sa Domom kulture, te su lukavački sportisti ostali uskraćeni za sportsku dvoranu sve do 2005.godine.

ALI dok se gradio Dom kulture, sagrađena je sportska dvorana uz zgradu Gimnazijsko-ekonomskog školskog centra, koja je u periodu do izgradnje Gradske sportske dvorane bila gotovo jedina ,,Sala ,,za sport i fizičku kulturu koju su pored učenika škole mogli da koriste lukavački sportski klubovi.

Neki od tih klubova su se prethodnih decenija takmičili u Saveznim jugoslovenskim ligama.

Vrijeme je odmicalo kasnilo se sa ugovorenim i dogovorenim rokovima  za izgradnju Doma kulture u lukavcu. Održavani su brojni sastanci da sa ciljem bržeg i efektnijeg toka gradnje Doma kulture. Sastancima su obavezno prisustvovali:

  1. Milojević Rade, projektant
  2. Timotijević Toma ,,Tehnika-projekt,,Beograd
  3. Avdić Džemal,sekretar SIZ-a kulture i informisanja,
  4. Đorđević Milorad,predsjednik Izvršnog odbora SIZ-a,
  5. Pezo Mehmed,sekretar SIZ-astanovanja,
  6. Omerović Jakub,dipl.ing.GIKTehnograd Tuzla,
  7. Hidović Salko,direktor Zavoda za urbanizam Lukavac,
  8. Pavle Isakov,direktor
  9. Brašnjić Hazim,sekretar SIZ-a za fizičku kulturu,
  10. Kljajo Slavko,sekretar SIZ-a za Gradsko građevinsko zemljište.

Na sastancima su se donosile važne odluke kao što su naprimjer saglasnosti za izmjene projekta po pojedinim segmentima u izgradnji kuglane, biblioteke, više balkona (mnogi danas ne ispunjavaju svoju projektnu zamisao),terasa, klima-stanice te velikog dijela površine Doma kulture Lukavac. Finansiranje izgradnje Doma kulture Lukavac odvijalo se posredstvom SIZ-a kulture i informisanja na čijem su čelu bili Džemal Avdić i Milorad Đorđević.

Direktor Doma kulture u izgradnji bio je Mihajlo-Miša Dimić. Ovi ljudi i pored niza tekućih poteškoća su sa velikim uspjehom vodili i ostvarili zacrtani cilj ,,IZGRADITI DOM KULTURE U LUKAVCU,,.

Sa današnje vremenske razdaljine se može pouzdano zaključiti DA tada nije bilo znanja i umješnosti tih pitanje je kada bi se Dom kulture izgradio u Lukavcu.

Veliki značaj i uticaj na izgradnju Doma kulture imali su Husein Imamović, zamjenik i Miloš Mandalinić predsjednik Skupštine Opštine Lukavac.

Postoji jedna anegdota koliko je bio strog Husein Imamović po gotovo svim pitanjima izgradnje Doma, koja u prenesenoj formi kratko kazano glasi,, kada bi Glavni projektant iz Beograda vidio Huseina Imamovića nastojao bi odmah promijeniti lokaciju na kojoj bi ga Husein zatekao.

Posebne kritike bi upućivao projektantu za ,,šuplje balkone, fontanu i arhitektonsko rješenje krova na Domu kulture. Ovu natuknicu sam saznao od Huse Husarića automehaničara, vozača nekih uglednih prijeratnih lukavačkih direktora. Huso Husarić je rodom iz Dobošnice, danas živi u Lukavcu.

Predviđeni rok za izgradnju Doma kulture od 18 mjeseci je istekao. Određivali su se novi rokovi. Drugovi koji su bili najodgovorniji su u proljeće 1979.godine odlučili,, Dom će se otvorit 30.septembra 1979.godine više nema ODLAGANJA.

Ostalo je u tih nekoliko mjeseci da se uradi još  dosta posla.pokrenuti su novi –finalni  razgovori Tada se javljaju najpoznatije jugoslovenske firme da pomognu u prije svega u završnim poslovima. Trebalo je obaviti završne radove na pozornici, tapetarske radove, postavljanju ozvučenja, postavljanju rasvjetnih tijela , farbarski i stolarski poslovi. Posebna zadaća bila je priprema za finalno sređivanje Velike sale.

Ovim radnjama prethodili su brojni sastanci Komisije za reviziju projekta enterijera Doma kulture u Lukavcu. Zadatak Komisije bio je da pregleda projekat i ocjeni rješenje u projektu sa aspekta funkcionalnosti, estetike i cijene. Komisija je radila u sastavu Hukić Ismet, Dragičević Miloš, Begić Refik, Krajtmajer Gradimir i Bićanin Mile. Sa komisijom je sarađivao Pavle Isakov kao predstavnik nadzornog organa na izgradnji Doma kulture Lukavac.

Pored ove komisije i brojnih drugih radnih tijela postojala je i jedna posebna institucija u formi predstavnika građana koju je predstavljao Vuk Cerić. Ovaj čovjek također je dao značajan doprinos u postupku izgradnje Doma kulture Lukavac i zajedno sa Huseinom Imamovićem predstavljao je superviziju kompletne izgradnje ovog objekta. Mnogi od ljudi čija se imena pominju  ovom tekstu nažalost nisu više među živima. Sretna je okolnost da je jedan od glavnih aktera izgradnje Doma kulture u Lukavcu inženjer Husein Imamović živ i zdrav, te smatram da bi bilo vrlo važno napraviti priču-razgovor sa ovim velikim građaninom Lukavca.

Izgradnji novog Doma kulture u Lukavcu na osnovu izjava svjedoka koji su godinama prisutni na lukavačkim kulturnim scenama najviše su se radovali književnici i slikari. Posebno se to može odnositi na Avdu Mujkića, Mirka Pavlovića, Jusufa Begića, Mladena Stajića, koji su gotovo svakodnevno, zavisno od posla i uloga koje su obavljali, prisustvovali izgradnji Doma.

Kao prilog prethodnog zapažanja stoji i fotokopija članka „Dom kulture, pre svega“ objavljenog u jugoslovenskom listu „Borba“ 1. avgusta 1978. godine. Ove novinske tekstove sačuvala je gospođa Jasminka Pavlović-Avdibegović, supruga Mirka Pavlovića, pjesnika koji je nažalost rano preminuo 2003. godine.

Objavljeno u jugoslovenskom listu „Borba”, 1. avgusta 1978. godine.
Tekst iz beogradskih „Večernjih novosti” iz 1978. godine

Graditelji Doma kulture su naročito u periodu maj-septembar 1979. godine preduzimali intenzivne radnje kako bi se objekat do dana oslobođenja Lukavca pripremio za svečano otvaranje.

Na završnim pripremnim radnjama uređenja okućnice Doma kulture dali su građani naselja Soda Lukavac. Kao svjedočanstvo tih njihovih aktivnosti svjedoče i sljedeće fotografije.

Vidimo da su se uključili svi radni ljudi i građani od običnih radnika do najznačajnijih funkcionera toga vremena u opštini Lukavac.

NASTAVITI ĆE SE…

I DIO

0 0 vote
Ocijeni članak
PREPORUČUJEMO
guest
6 komentara
Most Voted
Newest Oldest
Inline Feedbacks
View all comments
Dzeko

Al je bilo ejakuliranja i brisanja od crveni paravan u kinu kad Sanci pusti svedski akcioni??????

Milenko Blagojevic

Tako je,Dzeko ! Kada su pred rat tstigli pornici u kinematografe(kako bi rek'o moj drug i komsija Carli) raido sam u Domu kulture Lukavac u Puracicu.Tada me je pozvao rahmetli Mirza Suljkanovic,sirom Jugoslavije poznati i cijenjeni sineasta, da mi dodijeli zadatak. Morao sam da pitam “carsijske oce” i Socijalisticki savez radnog naroda ,za dozvolu prezentacije tih filmova. Za divno cudo prijedlog je odmah prifacen sa obrazlozenjem “da dio populacije odbije malo brigu od tadasnje predratne svakodnevnice”.Ljudi su shvatili da se zlo sprema.Jedan od clanova tadasnjeg predsjednistva MZ Puracic rece:” Kad je kurvaluk,nek je kurvaluk.Makar je u mraku, pa ga svako ne vidi.” Htio je da tako komentira polticku situaciju.Za premijeru su bili pozvani vidjeni ljud. Balkon sam rezervirao za njih .Bilo je sala puna,bas ko i svako vece kada su “pornici bili na repertoaru.Tada je u siromasnu domsku kasu stizalo dosta novca.Ista situacija je bila i uLukavcu. Cak je i legendarni Dzems mor'o da bude “serif ” i zavodi red sa rijecima ” ne tari ga od zavjesu”…

Dzeko

Dragi Miljenko ti nema gdje nisi radio?.
A Sefika su zvali James zbog utoke. Bond James Bond.

Milenko Blagojevic

Ima ,Dzeko,ima…Dvije radne organizacije u BiH-i i jedna,26 godina u Becu, i to je sve.
Ja-Bond . James Bond, bas zbog utoke.Zivio u tom fazonu.Sef domskog “obezbjedjenja”.Bio jedna od lukavackih i domskih legendi. Lijep dio zivota.Malo para,al’ mnogo lijepih trenutaka .I ljudi,prvenstveno…

realan

Cuveni i legendarni “PUJDO”.Poznat ka sklonosti prema djeci.

Dzeko

Sto bi rekli “pemzija”bogovska. A šicko legenda na ulazu u salu?.

6
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x