Vjeronauka je nauka koja se uči, potom ocjenjuje, a potom i ulazi u prosjek ocjena!

3 759

Udruženje vjeroučitelja Tuzlanskog kantona podržava stavove akademika Enesa Karića, profesora na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, iznesene u njegovom eseju Školska kohabitacija nauke i vjeronauke: I vjeronauka je nauka! objavljenom 18. juna 2011. godine u Pogledima lista Oslobođenje.

Enes Karić

“Raduje nas da je, makar i na ovaj način, jedan od vodećih profesora našeg najstarijeg islamskog fakulteta u BiH – Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, prof. dr. Enes Karić, iznio konkretne stavove i razmišljanja o vjeronauci u školama. Iako su neki raniji tekstovi uvaženog profesora donosili drukčije stavove, ovo je znak kako protokom vremena i nakupljenim iskustvom odgovorni misleći ljudi mogu korigovat svoj stav i argumentovano ga braniti i odbranit. Posebno je drago što kod uvaženog profesora više nema ni terminoloških nedoumica, već je vjeronauka – kako ističe profesor Karić – nauka (kao i ostali školski predmeti) koja se uči, potom ocjenjuje, a potom i ulazi u prosjek ocjena kao i na modernim evropskim školama, učilištima i sveučilištima!” – ističe se u saopćenju Udruženja vjeroučitelja Tuzlanskog kantona!

S obzirom na kompaktnost zadnjeg dijela eseja akademika Karića, Udruženje vjeroučitelja Tuzlanskog kantona ga prenosi u cjelini:

„Upravo tu i u ovom kontekstu, u epohi kad se nerado sabiru rezultati bezbrojnih poprišta ekološkog sudnjeg dana, u vremenima nakon Hirošime i Fukušime, nakon Nagasakija i Černobila, te nakon katastrofa o kojima se još i ne zna sve: a) obznane o kloniranju, b) brisanja razlika između proizvedenog i onog nastalog po prirodi, c) nakon od čovjeka spravljenog genetskog zagađenja biljaka, životinja i ljudi, d) brisanja granica između osoba i stvari… ja vidim veliku ulogu vjeronauke u programima osnovnih, srednjih, viših i najviših škola.

Vjeronauka je nauka, naravno. Platon i Aristotel su tako mnogo poštovali teologiju. A šta je teologija? To je univerzitetska vjeronauka. Većina znamenitih evropskih filozofa su bili teolozi.

K tome, po čemu to teološki opus Tome Akvinskog, ili opus Abu Hamida al-Gazalija, ne bi bili nauka?! U njihovim teološkim sistemima ima dionica koje su naučno stroge i logične kao što su logične i Heisenbergove teorije.
Vjeronauka se uči, naravno, pa potom i ocjenjuje. Kulturan svijet u Evropi ne podsmjehuje se vjeronauci.

Na Ludwig Maximilian univerzitetu u Münchenu sam cijelu akademsku 2008/2009. godinu (kao univerzitetski profesor) posmatrao kako se na dva teološka fakulteta (katoličkom i evangeličkom) studenti itekako trude da steknu dobre ocjene, i da im one uđu u prosjek.

Vjeronauka je danas potrebna u školama upravo kao nauka, jer će se tamo predavati po verificiranim obrazovnim standardima. U Evropi i na Zapadu danas vjeronauka je visoko civilizacijsko i kulturno dostignuće. Napose je njen glas poštovan u ovoj epohi otriježnjenja znanosti od pijanog scijentizma.

K tome, fizika, hemija, biologija, biohemija… dovode do riječi svoju opservaciju o raznovrsnim stranama svijeta. Te strane je dobro oplemeniti čuđenjem iz komparativnih naučnih, iz teoloških i filozofskih resursa. Vjeronauka tu može biti dijaloški posrednik. Dijalog koji se tu treba razviti od presudnog je značaja za promoviranje mnogolikih i relevantnih pogleda na svijet. Vjeronauka tu nije tutor ni arbitar, naravno. Ona nije supstitut marksizma, zato što vjeronauka nije ideologija.

U višenacionalnim i viševjerskim društvima različite vjeronauke mogu plodotvorno umiriti i korigirati “naše isključivo posjedovanje istine”.
Na kraju, neka dragoga Boga i neka vjeronauke! Jer, ako ništa drugo, još uvijek možemo uspavati dijete biblijskim i kur’anskim kazivanjima. Ali, pokušajmo dijete uspavati pričama o Černobilu i Fukušimi, Hirošimi i Nagasakiju!
Ima ljudi, naravno, na milione njih, koji smatraju da su “utvare” religije nepotrebne i preživjele. Ja, pak, smatram da su utvare egzaktne nauke daleko strašnije i pogubnije. Ekološka katastrofa svjedoči da će Priroda i Bog imati posljednju riječ.” – navodi se u eseju akademika Enesa Karića, profesora na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Školska kohabitacija nauke i vjeronauke: I vjeronauka je nauka! objavljenom 18. juna 2011. godine u Pogledima lista Oslobođenje – prenosi Udruženje vjeroučitelja Tuzlanskog kantona!

(SodaLIVE.ba)

0 0 votes
Ocijeni članak
PREPORUČUJEMO
guest
3 komentara
Most Voted
Newest Oldest
Inline Feedbacks
View all comments
Admir

vjeronauku izbacit iz skole musliman sam al ne treba se ucit o vjeri u skoli zato imaju dzamije i crkve i sta vec bozije kuce ..ucte djecu kako imat siguran sex a ne ko ce se molit boga jebo vas drzava rasisticka narod nema sta jest a vi samo gradite dzamije i crkve kakva vjera svi nevjernici Stalo je onim u skoli da budu jer niko ne prizna one nastavnike sto dolaze na vjeronauku daj ba sve se vrti oko para bog ih mazo stidte se i sramite kakva vjeronauka pod hitno ukinut sve neki muslimani poslje rata .

Prst

Enese Karicu, Kako te nije sramota lupati tolike nebuloze i Vjeru tj religiju stavljati u isti kos sa Matem,atikom, Hemijom, Fizikom i ostalim PRAVIM naukama? Poderi ti tu svoju diplomu i ostavi nas gradjane na mitu a ti zabij nos u svete knjizurine i nedizi se sa kozice – ako je tebi tako volja. Nas i nasu djecu ostavite na miru. Religija je licna stvar svakog pojedinca a ono sto vi radite je tjeranje maloljetnika da budu vjernici. To se kosi sa ljudskim pravima i pravima djeteta i nemojte zaboraviti da ce jednog dana naci neko ko ce vas prozvati na sudu za sve gadosti koje radite u ime vjere a u svom licnom MATDERIJALNOM interesu. Trebao0 bi ti da znas da je nauka disciplina u kojoj se sve teze, tvrdnje, teorije i teoreme i teze dokazuju materijalno a u religija kao disciplina se zasniva na DOGMI. Sta to znaci? To znaci da se nista od onoga sto religija tvrdi ne moze materijalno niti bilo kako dokazati nego se pod autoritetom religijskih institucija i hajvana kao ti prihvata kaoi neupitno. Enese, nemoj se sramotit javno i religiju svrstavati u nauke. Religija je materija koja se bavi duhovnim svijetom, filozofijom i… Read more »

čonta

ovaj čovjek,ko god bio,nije najbolje zdrav.Nek se preziva kako hoće al nek pusti školu na miru.Svako zlo na ovom svijetu je nastalo zbog vjere,svaki rat,svaka komšijska svađa i na kraju krajeva i zadnji rat.Našoj djeci ne treba još jedno ispiranje mozga.

3
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x