fbpx

Na koja će pitanja odgovoriti rezultati popisa?

5 min. za čitanje

NIK_0402

Prvi popis nakon 22 godina, u potpunosti sproveden prema evropskim standardima, počeće u utorak, 1. oktobra u devet sati i trajaće do 15. oktobra u 21 sat i biće obavljen prema podacima na dan 30. septembra.

Cilj popisa je da se ustanovi broj stanovnika za cijelu BiH, kao i po svim teritorijalnim nivoima – naseljima, opštinama, gradovima, kantonima i entitetima, njihova demografska, etnička, obrazovna, ekonomska, migraciona i druga obilježja, broj domaćinstava, porodica i njihove karakteristike i podaci o stambenom fondu.

Popisna kampanja predstavnika sva tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i manjinskih naroda, koje Ustav BiH “poznaje” kao “ostali” – poslednjih dana je intenzivirana, a najžešća je među Bošnjacima.

Bošnjaci, naime, strahuju da bi se pojedinci mogli nacionalno izjasniti kao muslimani ili Bosanci, što bi značajno moglo da umanji broj pripadnika tog naroda.

U kampanji se stoga nije prezalo ni od zloupotrebe djece, pa je u tu svrhu snimljeno nekoliko video zapisa koji su se pojavili na Jutjubu, što je izazvalo žestoke reakcije predstavnika druga dva naroda – Srba i Hrvata.

Kampanja je vođena i među hrvatskim narodom, jer njihovi politički predstavnici strahuju da bi mnogi od pripadnika tog naroda, iz straha da ne izgube privilegije koje imaju u Hrvatskoj, mogli da bojkotuju popis.

Najjasnija situacija je, čini se, među Srbima, a najsloženija u mješovitim brakovima i među njihovim potomcima.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik više puta je ukazao da je najvažnije da ovaj popis bude “fer i regularan” jer treba da da neophodne podatke koji će oblikovati ne samo privredni nego i politički sistem BiH.

On je pozvao građane Srpske da se odazovu popisu i obavezno izjasne o svojoj nacionalnoj, jezičkoj i vjerskoj pripadnosti.

Više puta do sada predsjednik RS je upozorio da će ovaj popis pokazati da u Federaciji BiH živi daleko manje Srba u odnosu na period od prije proteklog rata, a da suprotno tome u Srpskoj živi značajno veliki broj Bošnjaka.

“Posebno će se to vidjeti na primjeru najvećeg grada, Sarajeva. To je danas grad bez Srba jer se u njemu desio svojevrstan genocid, jer genocid ne podrazumjeva samo ubijanje nego i sistematsko raseljavanje stanovništva”, rekao je Dodik.

Procjenjuje se, naime, da u Srpskoj živi između 15 i 20 odsto Bošnjaka, a da je u Federaciji BiH broj Srba sa više od 30, pao na manje od dva odsto.

A, prema podacima popisa iz 1991. godine, u BiH je živjelo 4.377.033 stanovnika: 43,47 odsto muslimana, 31,21 odsto Srba, 17,38 odsto Hrvata, 5,54 odsto Jugoslovena i 0,23 odsto Crnogoraca. Isti podaci pokazuju da je te 1991. godine u Sarajevu živjelo 527.049 stanovnika, od čega 157.143 Srba.

Popis i popisni podaci potrebni su za stvaranje realne slike o društveno-ekonomskoj situaciji u BiH, posebno nakon proteklog rata, da budu osnova vladama svih nivoa za planiranje razvoja kako zemlje, tako i svake regije i lokalne zajednice, da olakšaju domaćim i stranim kompanijama da planiraju razvoj i investicije i da olakšaju rad naučnoj i akademskoj zajednici.

Popis je i pozitivan korak na putu evropskih integracija i korišćenja sredstava iz IPA fondova, a prikupljeni podaci biće međunarodno priznati i uporedivi sa podacima drugih zemalja.

Nakon popisa u BiH, biće poznato kakva je situacija u obrazovnom sistemu, u segmentu zapošljavanja, kakve su mogućnosti o pitanju stambene izgradnje, kakav je stepen tehnološkog razvoja u zemlji, koliko ima nepismenih, koliko pismenih i kojeg stepena obrazovanja.

Biće poznato i da li je poljoprivreda značajan segment privrede BiH, kakva je situacija po pitanju migracije stanovništva u BiH, koji su osnovni izvori sredstava za život građana BiH te mnoštvo drugih, tačnih i objektivnih podataka.

Preliminarni rezultati popisa biće objavljeni u roku od 90 dana nakon završetka popisivanja.

Popisivane osobe nisu dužne da daju odgovore o etničkoj i vjerskoj pripadnosti ili o jeziku jer je u statističkom smislu odgovor i “nepoznato” ili “ne izjašnjava se”.

Ipak, popisivač je dužan da upiše svaki odgovor koji popisivana osoba da na ta pitanja, pa čak i ako se izjasni kao “marsovac”.

Za netačno davanje podataka predviđene su kazne od 1.000 do 10.000 KM.

Podijeli ovaj članak
8 komentara
Subscribe
Notify of
8 komentara
Most Voted
Newest Oldest
Inline Feedbacks
View all comments

BBI-Bošnjak,Bosanski,Islamska

Bošnjak
Jezik Bosanski
Vjeroispovjet Musliman,Katolik ili Pravoslavac

Tako bi se trebala većina da izjasni,jer svi smo mi BOŠNJACI.

Bio jednom jedan Bošnjak,Srbin i Hrvat i jedan onaj ostali.I tako oni,ovaaj,jednog dana,ovaaj,krenu,ovaaaj…ne znam kako dalje ide al”pravo je smiješan vic;grohotom se smijem, hahahahahahahaa…

Ti se izjasni kao Musliman u vjeroispovijest i slobodno se vrati u predškolsko obrazovanje. Jel vjeruješ ti u Islam ili u Muslimane? Šta je vjera? Islam ili Muslimani? Ko su Muslimani? Žalosno je što će preko 20% stanovništva napisati da su Muslimani. Jesu oni Muslimani, ali Muslimani nije vjera, već Islam, i automatski ćete spadati u manjinu. Kasnije ako Vam bude šta trebalo, zapitat ćete se kako ja nisam “Musliman”…

Bošnjak=Bosniak (engl.) što znači “musliman iz Bosne”, zato ne smatra se Bošnjakom i katolik i pravoslavac (bar prema sadašnjem shvatanju domaće i međunarodne političke scene), to da je Bošnjak i onaj ko je katolik i pravoslavac je zabluda. A problem je u tome što su na popisnom listiću izjednačili pojmove “nacionalnost” i “narodnost”, a bosanca i hercegovca predstavljaju kao “nadnacionalnu kategoriju” (koja ustvari predstavlja nešto vandržavno, vanjsko, – u tom kontekstu npr se spominje nadnacionalno pravo Evropske unije jer je Unija kao takva iznad država članica/nacije). Svakako da Bosanac i Hercegovac nije iznad svoje države, nego je naprotiv dio nje. Postavlja se i pitanje da li država dobiva ime po narodu/naciji, ili narod/nacija dobiva ime po državi. Sigurno da narod ne dobiva ime po državi, jer je moguće da u Americi npr. živi i Amerikanac kineskog porijekla (po narodnosti Kinez, a po naciji Amerikanac), ili da u Britaniji živi Indijac po narodnosti a po nacionalnosti Britanac. Ali, suprotno tome, nacija dobiva ime po državi. Kod nas su ti pojmovi namjerno i svjesno konfuzno postavljeni. Stoga, kako ne bi bili dio političkih igara, manipulisani Dodikovcima ili islamskom zajednicom, katolici, pravoslavci, muslimani, jevreji i druge vjere mogu biti samo bosanci i hercegovci po naciji, a po narodnosti mogu da budu i bošnjaci, i srbi i hrvati. Kako su oba pojma (nacija i narodnost) na popisu izjednačeni, to je najbolje da se svi izjasnimo kao Bosanci i Hercegovci, barem oni koji žele da ova država opstane i koji ne žele biti dio manipulativne političke igre.

I ovaj put polako nasijedate na političarsku ujdurmu. Umjesto da im sada otkažete poslušnost, opet će te prihvatit igru o ugroženosti “svog” tobožnjeh naroda,jezika i vjeroispovijesti. Jadan narod đe ga blesav “razum” vodi!

Bosanci i Hercegovci… falit ce nam veliki broj stanovnistva jer ce se vecina “ugrozenih” stupasiti kao “Hrvati” sto bi trebali biti gradani susjedne HR a ne BiH kao i “Srbi-janci” onda su oni gradani Srbije zbog tog sranja, ko si ko??? u naredne 3 godine spizdi’ ce se milioni love koju nemamo… i samo ce ovi krvnici u kravatama da trljaju dlanove jer cemo se mi raspravljati ko smo i sta smo… e sad iz neimenovanih izvora saznajemo da “oni koju se izjasne kao pripadnici drugih narodnosti misli se na Finac, Svedan, Norvezan, Danac, Belgijanac itd bit ce automatski protjeran iz Bosne i Hercegovine i bit ce mu zabranjen povratak iz te zemlje za koju se odluci”…

nadam se da cemo razumno uz pomoc nasih politickih lidera napisati ono vecinom “X” umjesto potpisa i odabrati pravi put …

http://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=50203

General Halilović: Popisivati se moramo tamo odakle su nas otjerali, tamo gdje nam ne daju da se vratimo, ondje gdje su nas ubijali, ovdje gdje smo se odbranili – svako na svome mjestu jer to je sve BiH i ne smije nas Dodikov fašizam otjerati sa naših ognjišta iz 1992.godine. Bosna i Hercegovina je naša zemlja i mi ćemo se, neka to znaju naši neprijatelji, vratiti na svoje granice. Neće nama, svakih pedesetak godina, smanjivati životni prostor i obim prava. Nas ima, što u BiH što u dijaspori, preko šest miliona. I neka znaju – organizovaćemo se i nećemo dati našu zemlju.