Ćevapi potvrdili status “glavne zvijezde”u gastronomskoj ponudi BiH

0 640

Turizam hrane (Food Tourism) predstavlja specifičan oblik selektivnog kulturnog turizma koji postaje sve popularniji u većini turističkih zemalja.

Neki ga zovu gurmanskim turizmom (Gourmet Tourism), neki gastronomskim turizmom (Gastronomy Tourism), a neki kulinarskim turizmom (Culinary Tourism). Turizam hrane odnosi se na posjete turista proizvođačima hrane, festivalima hrane, restoranima i specifičnim lokacija, pri čemu je degustacija i doživljaj hrane jedan od osnovnih motiva za putovanje.

Ovaj oblik turizma polazi od međusobne povezanosti gastronomije i turističke destinacije, s obzirom da destinacija nudi hranu, piće, recepte kao i cjelokupni kontekst i kulturni okvir prehrambenih navika karakterističnih za određenu destinaciju.

Prema tome, gastronomski identitet, kao dio neopipljive kulturne baštine, ukoliko je dobro osmišljen i uključen u turističku ponudu, može poboljšati imidž destinacije, a time i njen turizam učiniti konkurentnijim.

Mnoge turističke zemlje su prepoznatljive po bogatstvu svoje gastronomske ponude: Italija je prepoznatljiva po pizzi i raznim vrstama tjestenina, Turska po neizbježnom kebabu, Španjolska po paelji (paella), a Japan po sushiju. Francuska, meksička, kineska kuhinja odavno su priznate kao kulturološke kategorije i ove destinacije privlače veliki broj turista, bez obzira da li je hrana primarni ili sporedni motiv njihovog putovanja. Ilustrativan je i primjer susjedne Hrvatske. Hrvatska je svoj gastronomski identitet shvatila vrlo ozbiljno te je Ministarstvo turizma RH 2011. godine započelo sa realizacijom projekta „Hrvatska autohtona kuhinja“, a koji se odnosi na izdavanje certifikata ugostiteljskim objektima o autentičnosti hrvatske kuhinje.

Prema Pravilniku o utvrđivanju posebnog standarda – Hrvatska autohtona kuhinja, certifikat se izdaje ugostiteljskom objektu čiji jelovnik sadrži 70% jela sa popisa jela gastronomske baštine. Osnovni cilj projekta jeste poticanje širenja nacionalne gastronomske ponude, autohtonih jelovnika kao i korištenje izvornih domaćih namirnica u svrhu njegovanja tradicionalne gastronomske baštine.

Stoga se postavlja logično pitanje ima li Bosna i Hercegovina uopće prepoznatljiv gastronomski identitet među stranim turistima? Koja su to jela koja simboliziraju kuhinju BiH u očima stranih turista? Koji su to elementi imidža kuhinje BiH?

U cilju utvrđivanja percepcije kuhinje BiH i zadovoljstva gastronomskom ponudom u BiH, prof. dr Almir Peštek i mr. sc Merima Činjarević sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu proveli su istraživanje među inostranim turistima koji su posjetili Bosnu i Hercegovinu.

Nalazi istraživanja pokazali su da gotovo polovina stranih turista (45%) doživljava našu kuhinju kao tradicionalnu. Jedna trećina stranih turista mišljenja je da kuhinja BiH predstavlja kombinaciju elemenata tradicionalne kuhinje Turske i zemalja Bliskog Istoka, a 25% njih je opisalo kuhinju BiH kao regionalnu.

”Na vrhu liste jela koje simboliziraju domaću kuhinju svoje mjesto osigurali su ćevapi, burek i baklava. Oko 90% ispitanika navelo je ćevape kao simbol kuhinje BiH, čime su ćevapi potvrdili svoj status ‘glavne zvijezde’ u gastronomskoj ponudi BiH. Burek je simbol domaće kuhinje za svakog trećeg stranog turista, a baklava za svakog četvrtog stranog turista”, pokazuju rezultati ovog istraživanja.

Na osnovu mjerenja stavova stranih turista prema različitim elementima hrane i kulinarskog doživljaja u BiH, izdvojena četiri elementa imidža kuhinje BiH, i to: autentičnost hrane i kulturna baština, cijena i kvalitet hrane, nutritivne koristi hrane i emocionalni doživljaj kulinarskog doživljaja.

“Također, analiza je pokazala da element “autentičnost hrane i kulturna baština” značajno doprinosi ukupnom zadovoljstvu stranih turista. Prema tome, kuhinju BiH ne bi trebalo smatrati beznačajnom niti je zanemarivati u kreiranju turističke ponude BiH. Upravo suprotno, bogata kulinarska tradicija može doprinijeti kvalitetnoj turističkoj ponudi, te hrana kao turistički proizvod i doživljaj može doprinijeti konkurentnosti BiH kao turističke destinacije. Pri tome, kreatori politike razvoja turizma u BiH, trebaju shvatiti da je za turiste hrana mnogo više od sredstva za preživljavanje tokom putovanja, hrana kao turistički proizvod sa sobom nosi cijelu priču o historiji, kulturi, tradiciji i specifičnim prehrambenim navikama jednog naroda”, navode autori ovog istraživanja.

0 0 votes
Ocijeni članak
PREPORUČUJEMO
guest
0 komentara
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x