BiH je zemlja sa najvećim brojem državnih činovnika u Evropi, u odnosu na broj stanovnika

1 1.056

euzastavaBiti državni službenik u BiH stvar je privilegije. Za razliku od nesigurnog tržišta rada, u kojem kompanije preko noći idu u stečaj, a radnici ostaju na ulici, državni službenici nemaju takve brige, jer od kraja rata niti jedan ured nekog organa uprave nije zatvoren.Naprotiv, administracija raste i dalje, o čemu govore brojni konkursi za otvorena radna mjesta. Neinformirani posmatrač može pomisliti da u državnim organima ne radi niko, jer su otvoreni konkursi za sva vrste poslova od direktora državnih agencija, stručne saradnike, pomoćnike ministara, savjetnike i desetine drugih službenika, koji opet će raditi u desetinama institucija čudnih naziva i nejasnih nadležnosti.

Demokratski uzori
Od kraja rata, BiH je dobila brojne institucije koje po uzoru na zemlje demokratije trebalo osnažiti institucije civilnog društva, te smanjiti uticaj politike na javnu sferu. Tako smo u domenu električne energije pored entitetskih ministarstva energije dobili regulatorne komisije FERK, DERK, RERS i Nezavisnog operatora sistema.U segmentu zapošljavanja, za 490.000 nezaposlenih u BiH brinu se Federalni zavod za zapošljavanje, 10 kantonalnih Zavoda za zapošljavanje, Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za programiranje razvoja, Zavod za zapošljavanje RS kao i Ministarstvo civilnih poslova BiH.Za sigurnost potrošača «brinu se» Ombusman za zaštitu potrošača, Agencija za sigurnost hrane, Agencija za nadzor tržišta, Ured za veterinarstvo te razne inspekcije. U segmentu standardizacije tu su Institut za standardizaciju, Instutut za mjeriteljstvo, Agencija za statistiku, Institut za akreditaciju i Institut za intelektualno vlasništvo. Pored njih postoje još desetine uprava, instituta , zavoda, komisija od kojih sve imaju prostorije, šefove, sekretarice, obezbjeđenje i njihov broj se povećava uprkos opštoj krizi i nestašici novca.Pokušali smo napraviti zbirni podatak koliko državna uprava u BiH, uključujući entitete i državni nivo zapošljava službenika. Iz Agencije za državnu upravu RS kažu da u javnoj službi ovog entiteta radi 3.835 službenika, kao 881 ostali službenik.Prema podacima Agencije za državnu službu FBiH, u državnim organima ovog entiteta radi 6.266 državnih službenika. Njih moramo razlikovati od namještenika obavljaju tehničke poslove, poslove sekretarica, vozača, pomoćnog osoblja, dok u državne službenike spadaju stručni saradnici, inspektori, šefovi direkcija, zavoda i pomoćnici ministara.Iako šef ADSFBiH Enver Išerić tvrdi da njegova agencija nema nadležnost nad prijemom namještenika, na internet stranici ADSFBiH stoje podaci o reviziji namještenika u periodu od 2005. – 2008., kada je izvršena revizija 15.000 namještenika dok ih je u radni odnos primljeno 13.000. Tako ispada da u FBiH radi skoro 19.000 činovnika, gotovo pet puta više nego u RS. Njima moramo dodati i sve one koje su na teretu budžeta, kao što su medicinari, prosvjetni radnici, policija, vatrogasci. U državnim organima radi i značajan broj volontera i pripravnika.

Neprecizni podaci
Iz državne agencije za državnu službu nismo dobili podatke koliko je brojna administracija na ovom nivou. Međutim, Centar za humanu politiku iz Doboja svojevremeno je objavio podatake prema kojima u javnoj upravi u BiH radi skoro 74.000 službenika.
– Ti podaci nisu najprecizniji, jer se podaci entitetskih statističkih zavoda i Agencije za statistiku BiH ne poklapaju. Taj broj bio je validan za kraj 2007. i početak 2008. Ako danas broj službenika nije porastao, sigurno nije ni opao. Nema preciznih podataka o broju zaposlenih u administraciji. To je bio zadatak Ureda kooridanatora za reformu javne uprave pri Vijeću ministara, koji taj posao nije obavio. Očigledno je da neko skriva te podatke, kaže Momir Dejanović, direktor Centra za humanu politiku.Običan građanin teško dolazi do prava iz bilo koje oblasti, sve ide jako sporo, od potraživanja na sudu, do registracije poslovne djelatnosti ili potrebnih dozvola za izgradnju kuće i pored velikog broja službenika i organa vlasti. Stoga se moramo zapitati da li su državne institucije same sebi svrha.- Stanje administracije proizvod je političkog uređenja, posebno u FBiH, gdje postoje kantoni. Druga stvar jeste da se zapošljava birokratija da bi se iz nje regrutovali podobni politički kadrovi. Imenovanja su često politički motivirana, umjesto da se zaposle sposobni, zapošljavaju se podobni. Tako dolazimo do pozicije da imamo javnu administraciju opterećenu politikom, koje je njen talac i nije sposobna da rješava pitanja bitna za građane, birokratija postaje sama sebi svrha. Da nije tako, ne bi pola od onoga što privreda proizvede, odmah pojela administracija, kaže Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa.

Smiješni konkursi
U javnost postoji rašireno mišljenje da su konkursi za prijem državnih službenika namješteni, te da su određene osobe unaprijed primljeni. Te sumnje podgrijavaju i uslovi konkursa. Tako se početkom godine u Centru za uklanjanje mina tražio diplomirani muzikolog. Općina Prozor nedavno je za poziciju glasnogovornika tražila teologa, a Zavod za planiranje KS, tražio je psihologa. U konkursima se za pozicije za koje je potreban završen tehnički fakultet, traži završen filozofski ili pravni fakultet ili obratno.

Ko(ni)je državni
Inače, ministri i poslanici nisu državni službenici. Suprotno mišljenju javnosti, oni koji sjede na visokim državnim funkcijama, nisu državni službenici. Oni spadaju u izabrane zvaničnike i njihov status se definiše drugačije. Državni službenici nisu premijeri državne, entitetskih i kantonalnih vlada, ministri i njihovi zamjenici i savjetnici. Načelnici općina, vijećnici u općinskim vijećima, takođe nisu državni službenici.

(RTVTK/SodaLIVE.ba)

0 0 votes
Ocijeni članak
PREPORUČUJEMO
guest
1 komentar
Most Voted
Newest Oldest
Inline Feedbacks
View all comments
deftone

eh super , divna vijest , da i mi makar u necemu budemo ispred ostalih ::)

1
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x