I pored upozorenja OHR-a i Ambasade SAD-a u BiH zastupnici u Skupštini TK razmatrat će izmjene kantonalnog Zakona o unutrašnjim poslovima. On će Vladi i resornom ministru omogućiti određivanje ovlaštenja direktora Uprave policije, način njegove smjene, imenovanje zamjenika, a gubi se i finansijska samostalnost policije.
Vlada Tuzlanskog kantona već je u skupštinsku proceduru uputila prijedlog izmjena kantonalnog Zakona o unutrašnjim poslovima, a prema nezvaničnim informacijama do kojih je došao Klix.ba zastupnici bi se o ovome mogli očitovati već na sljedećoj sjednici.
Opozicija u Tuzli je protiv novog sadržaja zakona, a kako saznajemo otvorena je i mogućnost za eventualnu smjenu ministra unutrašnjih poslova TK Sulejmana Brkića.
Ukoliko izmjene budu prihvaćene Vlada će uz resornog ministra određivati prioritete i ovlaštenja direktora u rukovođenju Upravom policije, način njegove smjene, imenovanja njegovog zamjenika, a gubi se i finansijska samostalnost policije koja je uspostavljena prošle godine. Prijedlog izmijenjenog zakona nalazi se u posjedu portala Klix.ba koji možete pogledati u nastavku.
Dok ministar unutrašnjih poslova Sulejman Brkić tvrdi da izmjene zakona u Tuzlanskom kantonu ne donose direktno uplitanje politike u rad policije, iz OHR-a, Ambasade SAD-a u BiH i opozicije u Skupštini TK upozoravaju na suprotno.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko i ambasador Sjedinjenih Američkih Država u našoj zemlji Eric Nelson prošle sedmice su uputili pismo nadležnima u Tuzlanskom kantonu, skrenuvši pažnju na posljedice usvajanja predloženih izmjena i dopuna zakona. Kako su naveli one predstavljaju instrument koji će omogućiti direktnu političku kontrolu nad profesionalnim radom policije.
Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima TK predsjednik Kluba zastupnika SDP-a u Tuzli Dževad Hadžić vidi kao zadnji korak u politizaciji Uprave policije TK. On je za Klix.ba kazao da je proces politizacije tuzlanske policije počeo još u junu ove godine, kada je privremena komisija za izbor i imenovanje poništila konkurs za izbor Nezavisnog odbora, a da prethodno Kantonalna skupština nije obaviještena o razlozima ovakve odluke.
“Zna se da je konkurs poništen jer nisu konkurisali ljudi koji odgovaraju trenutnoj parlamentarnoj većini, pa su raspisali novi i na taj način selektirali i izabrali ljude koji njima odgovaraju u Nezavisnom odboru. Ovaj zadnji korak, odnosno izmjene zakona predstavlja najmanje dva koraka unazad u odnosu na trenutno rješenje i idu ka potpunoj politizaciji Uprave policije”, ističe Hadžić.
On navodi da se od 2010. do 2018. pokušala u skladu sa zakonom osigurati finansijska neovisnost Uprave policije u čemu se lani i uspjelo, međutim, ona se novim izmjenama ukida.
“Izmjenama se sada ide i korak dalje jer ministar određuje prioritet u radu direktora Uprave policije, što praktično može značiti da je ministar taj koji će određivati koje će se predistražne i istražne radnje raditi. U zakonu je bilo riješeno da direktora Uprave policije, ukoliko ne može obavljati dužnost, mijenja načelnik Sektora uniformisane policije, a sada izmjenom se kaže da to radi bilo koji policijski službenik kojeg odredi ministar. U konačnici sve kada sagledamo ministar u potpunosti Upravu policije stavlja pod političku kontrolu”, smatra Hadžić.
Zbog spornih izmjena zakona u SDP-u razmišljaju i o radikalnim mjerama. Kako saznajemo od Hadžića, ukoliko se nastavi s forsiranjem spomenutih izmjena, SDP će zatražiti očitovanje Kantonalne skupštine u vezi sa smjenom ministra unutrašnjih poslova, jer ovo predstavlja i korak nazad kada je u pitanju ispunjavanje uslova na putu ka ulasku BiH u Evropsku uniju.
Kako nam je potvrđeno, protiv bilo kakvog oblika uplitanja politike u profesionalni rad policije su i u Našoj stranci te Demokratskoj fronti iz kojih ističu da još uvijek nisu dobili uvid u finalnu verziju prijedloga izmjena i dopuna zakona.
S druge strane, zastupnik u Skupštini TK iz SDA i nekadašnji kantonalni ministar unutrašnjih poslova Bego Gutić u razgovoru za Klix.ba kaže da je protiv direktnog političkog utjecaja i pritiska na policiju, ali isto tako smatra da je potrebno pronaći mjeru između političkog utjecaja i civilne kontrole koja trenutno nije adekvatna.
“Ovdje je tanka linija između civilne i političke kontrole nad policijom. Lično smatram da u ovom trenutku MUP TK, odnosno policija nema adekvatan civilni nadzor nad svojim radom. Institut Nezavisnog odbora za izbor, imenovanje i praćenje rada policijskog komesara nije odgovorio zadatku kojem je trebao i smatram da treba doživjeti određenu vrstu transformacije. Ovo je tijelo koje imenuje skupština, a u njemu sjede ljudi koji su sljedbenici politike”, kaže Gutić za Klix.ba.
Mišljenja je da reakcije međunarodne zajednice treba razmotriti, ali da u Tuzlanskom kantonu treba ići u izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima, uz ostvarivanje jačeg civilnog nadzora nad radom Uprave policije.
Kako ističe, apsurdno je da je u TK po svim parametrima nezadovoljavajuća sigurnosna situacija, a da Nezavisni odbor uz konstataciju o narušenom stanju sigurnosti direktora Uprave policije ocjenjuje najvišom ocjenom.
“Također, mi imamo i nekoliko primjera sukoba interesa u kojima su uži članovi porodice zaposlenih u MUP-u TK članovi Nezavisnog odbora. Iz tih razloga smatram da kroz izmjene i dopune zakona treba pokušati ostvariti adekvatan civilni nadzor nad Upravom policije, jer ovo što sada imamo preko Nezavisnog odbora, niti je kvalitetno, niti dovoljno”, navodi Gutić.
Iz Vlade Tuzlanskog kantona tvrde da su izmijenjene odredbe zakona identične u ostalim kantonima u Federaciji BiH, poput sarajevskog, gdje se također podigla ogromna prašina prije izglasavanja zakona, a nakon njegovog usvajanja u 56. izvještaju generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija o stanju provedbe mira visoki predstavnik Valentin Inzko je naveo da izmjene policijskog zakonodavstva omogućavaju političko uplitanje u profesionalnu policiju.
