Stabilizacija proizvodnje do koje je posljednjih mjeseci došlo u GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac, još uvijek nije rezultirala finansijskom stabilnošću kompanije. U proteklih desetak mjeseci trajanja svjetske ekonomske krize u ovoj kompaniji je zbog nemogućnosti plasmana koksa i loše cijene na tržištu, stvoren veliki gubitak, koji se povratkom GIKIL-a na svjetsko tržište pokušava sanirati.
Ugovori za plasman koksa u Iran i Indiju, koji su na snazi održavaju proizvodnju koksa u punom kapacitetu, a najavljeno pokretanje smederevske željezare US Steel maksimalnim kapacitetom otvara čak i potrebu da se pokrene i Četvrta koksna baterija, što će stvoriti moguće pretpostavke da se sadašnja proizvodnja vrlo brzo podigne za duplo, a uz investiciju od 35 miliona dolara i zapošljavanje 200 novih uposlenika.
Opterećeni gubicima iz GIKIL-a su pozvali domaće vlasti da podrže projekte iz ove kompanije koja je uspjela prebroditi svjetsku ekonomsku krizu zadržavši proizvodnju i u vrijeme kada su u Evropi bile ugašene skoro sve tvornice koksa.
Povoljna kreditna linija putem Razvojne banke Federacije BiH omogućila bi za vrlo kratko vrijeme da se pokrene Četvrta koksna baterija, te proizvodnja koksa podigne za duplo. Također, kredit bi omogućio dizanje proizvodnje vještačkih đubriva u tvornici Azotara koja posluje u sastavu GIKIL-a i ima kapacitet od 100.000 tona vještačkih đubriva, što je dovoljno da pokrije više od 50% potreba Bosne i Hercegovine.
-U ovom trenutku u Bosnu i Hercegovinu se iz susjednih zemalja, pa čak i iz Ukrajine ovoze vještačka đubriva na naše tržište. Uvjereni smo da će vlasti ove zemlje shvatiti značaj domaće proizvodnje, posebno stoga što su vještačka đubriva iz Azotare Lukavac, projektovana za prosječnu kiselost i kvalitet zemljišta u BiH. Dakle, Bosna i Hercegovina, njeni radnici, zatim ratari i na kraju porezni sistem, dobijaju mnogo više od floskule „zaštita domaće proizvodnje“, kazao je generalni direktor GIKIL-a Guntapali Jagannadham. Prema njegovim riječima nivo investicija u pokretanje Četvrte koksne baterije i stavljanje Azotare na nivo maksimalnog iskorištenja, prešao bi 50 miliona dolara.
(SodaLIVE.ba/GIKIL)
