fbpx

U toku Javni uvid Zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za GIKIL

1 min. za čitanje

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je zaprimilo Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole privrednog društva GIKIL d.o.o. Lukavac pod brojem br. UPI 05/2-23-11-207/18 dana 02.10.2018. godine za kompleks pogona za proizvodnju koksa, hemijskih proizvoda i energije u ul. Željeznička br. 1, općina Lukavac.

Postupak je bio prekinut dva puta zbog proceduralnih pitanja.

S obzirom da su se stekli uvjeti za nastavak upravnog postupka ocjene zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole dana 17.5.2019. godine, predmet se stavlja na javni uvid javnosti u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša („Službene novine Federacije BiH“, broj: 33/03 i 38/09) (po drugi put) radi davanja primjedbi i sugestija.

Rok za davanje primjedbi i sugestija je 30 dana od dana objavljivanja na web stranici Federalnog ministarstva. Primjedbe i sugestije trebaju biti dostavljene u pisanoj formi na adresu:

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Hamdije Čemerlića br. 2, 71 000 Sarajevo.

Prijedlog mjera i aktivnosti za sprječavanje i/ili smanjenje emisija iz postrojenja u okoliš

Podijeli ovaj članak
6 komentara
Subscribe
Notify of
6 komentara
Most Voted
Newest Oldest
Inline Feedbacks
View all comments

Sace Indijci ponovo,,legalno i neometano da svidjaju poslove i zgrcu pare.
Inace spoznati “svjetski ekolozi”, ciji su gradovi i fabrike najcistiji.
I to sve ekolosko Dovedu krdo slonova,koji vodom iz svojih surli cistom pitkom vodom peru i zaljevaju.
Ocekuje se da ce, makar u ljetnjem periodu, donirati jedno krdo koje ce da peru fabrike i lukavacke uluce.
Jasta ,deri-peri ne haba se…

Evo jedne sugestije… Razapnite šator u GIKIL-u i probajte tamo zivjeti 30 dana bez izlaska napolje! Ako ne dobijete ozbiljno obljenje, potpišite im dozvolu sa neograničenim rokom važenja!

To treba da gleda udruženje EKO-FORUM SDP (Bajazit,Zejnil,Mehić,Jake-šef Labudovog jezera sa Mosorovca,Adem idr.) koje je formirao Edin Delić i koje finansira iz Budžeta općine Lukavac, a Edin Delić treba da gleda u ŠOLJU i da poslije povuče vodu.Jer prošlo je vrijeme prodavanja magle i Lafine seljacima iz Lukavca smrada.Uskoro će se polagati računi za ekologiju i šupljologiju kao i za korupciju.

hahahhaha
a gdje je Glavonja, ušutio se nešto?

Evo odmah jedna.
Istjerajte Mitala iz koksare i imati cete jednu zdravu i prosperitetnu kompaniju.
Niko vise nece da radi sa ovim lazovima kakve GIKIL ima, od NO, Uprave, Sekretara.

Pramod Mital sa Ernom Mehmedovic i Raibom Das , Njegovim NO i kupljenom Upravom, upravlja finansijama i proizvidnjom u Gikilu. Nova Uprava od prije 15 dana je samo tu radi izvrsenja i potpisivanja. Sve pare usmjerava za placanje dugova koje ima Mital prema Stemkoru (Murgate) . Cak i plate radnika su upitne.
Ne rade se remonti, nema odrzavanja, , ne nabavlja se zastitna oprema, nema nabavki dijelova, potrosnog materijala i za minimalna odrzavanja, ne placaju se porezi, carine , doprinosi, niko. Sve one koji se protive i zele ispravno raditi smjenjuje, salje im upozorenja , prijeti, ljudi daju otkaze ili ih dobivaju. Uprave mijenja, postavlja poslusnike koji ce slijediti i potpisivati slijepo njegove instrukcije.
Mital se i ne trudi da ulaze u dobivanje dozvole, vjerovatno jer je odredjene funkcionere kupio i salje im novac ili namjerava ugasiti koksaru. Drzava je digla ruke ali i posteni i vrijedni radnici. Firma KHK koja je potpisnik osnivackog ugovora Gikila je u stecaju. Firma GSHL koja je takodje potpisnik osnivackog ugovora je u stecaju. Prema ovome Mital vise nema prava upravljanja , ali upravlja i nadzornim Odborom i svim desavanjima.
Ove navedene mjere, moraju biti potpisane od strane Pramod Mitala i ostalih clanova NO kao i Uprave Gikila sa tacnim dinamickim planom i obezbjedjenim budzetom. Da se ne lazemo, Mital ovo ne zeli ispuniti sto uvid prihode i rashode i analiticke kartice jasno pokazuju, planovi i izvrsenja odrzavanja.

Nase ljude ponizava i i otjeruje iz firme, dovodi indijce koje ce uskoro postavljati na kljucna mjesta pod izgovorom da ne moze naci strucnu radnu snagu na domacem trzistu. Ako Drzava nista ne poduzme, ova firma se gasi sa izvucenim novcem i velikim dugovima.