Nakon posljednje havarije u lukavačkom GIKIL-u, tri povrijeđena radnika i velike štete po okolinu, počela su stizati upozorenja da ova kompanija od Lukavca može napraviti evropski Bhopal. Glavni kantonalni tužilac Tomislav Ljubić rekao je da u GIKIL-u ima postrojenja koja su atomska bomba, a vještak i profesor Tehnološkog fakulteta u Tuzli Abdel Đozić naglasio je da incident u GIKIL-u sigurno nije posljednji, piše Faktor.
Za one koji ne znaju, indijski grad Bhopal 1984. godine, bio je poprište najveće industrijske katastrofe zabilježene u svijetu. Iz fabrike pesticida iscurio je smrtonosni gas metil izocijanat, posljedice katastrofe osjetilo je pola miliona ljudi, na mjestu je stradalo 2.259. Kasnije procjene govore o još osam hiljada smrtnih slučajeva u naredne dvije sedmice te još 8.000 umrlih od bolesti povezanih sa smrtonosnim gasom.
Izvor zagađenja i sanacija
GIKIL-om upravljaju Indijci, koji su 2003. godine s Vladom TK potpisali ugovor i dobili upravljačka prava, ali obaveze iz ugovora do danas nisu ispunili. Ovoj kompaniji okolišnu dozvolu izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a inspekcijski nadzor vrši Federalna uprava za inspekcijske poslove. Vlada TK u Nadzornom odboru GIKIL-a ima dva, od ukupno pet članova, kao i zamjenika direktora.
Iz izvora bliskih nadležnim inspekcijskim službama saznajemo da je štetne materije, prije svega amonijačna voda i katran, više ne istječu u rijeku Spreču, ali da posljedice eksplozije po okolinu još uvijek nisu otklonjene.
Kantonalni ministar prostornog uređenja i zaštite okolice TK Admir Huskanović je na godišnjem odmoru i nije dostupan za komentar u vezi problema u GIKIL-u.
– Mi imamo u planu projekte sanacije zemljišta, koje se oko GIKIL-a zagađuje zadnjih 50 godina. Javili smo se Fondu za zašitu okoliša FBiH i u pregovorima smo s Razvojnom agencijom Slovenije. Riječ je o milionskim iznosima, a planirano je da izvršimo bioremedijaciju. Zemljište se pokupi, apliciraju se određene bakterije koje nisu štetne po ljude i onda se to zemljište vraća ili negdje odlaže. Takvo postrojenje postoji i na području TK – kaže pomoćnik ministra za zaštitu okolice TK Goran Mišić i dodaje da Fond za zaštitu okoliša preko kantonalnog ministarstva do sada nije realizirao nikakve projekte u vezi GIKIL-a.
Evo zašto upozoravaju da Lukavac može pogoditi katastrofa iz indijskog Bhopala
On navodi da je svjestan da je to otklanjanje posljedica te dodaje da na uzroke Ministarstvo okolice TK ne može previše utjecati.
– Mi ne vršimo nadzor niti smo GIKIL-u izdali neke dozvole. Druga je stvar pitanje vlasništva, ali ovo ministarstvo tu nema nadležnosti – dodao je Mišić.
Kada je u pitanju upravljanje GIKIL-om nadležna je Vlada TK, koja se još uvijek nije zvanično oglasila nakon incidenta u GIKIL-u.
Upravljanje kompanijom
– Dok sam bio premijer Vlada TK je vršila stalno pritisak na Federalno ministarstvo okoliša i inspekcije u vezi GIKIL-a. Pokretali smo i tužbe, pokrenuli pitanje ugovora o osnivanju zajedničke kompanije. Kada je početkom 2017. godine istekla okolišna dozvola za GIKIL imali smo sastanak u Vladi FBiH. Tu je bio premijer Novalić, ministrica Đapo, načelnik Lukavca Delić i dogovoren je red radnji da bi dobili novu okolišnu dozvolu. Od tada do danas ništa nije urađeno – priča bivši premijer TK Bego Gutić.
Problemi u GIKIL-u su nastali 2003. godine, kada je Vlada TK, u ime državne kompanije KHK, potpisala ugovor o strateškom partnerstvu sa indijskim GSHL-om i dala mu na upravljanje svoj udio od 67 posto u kompaniji GIKIL, koji je stvoren kao zajednička kompanije KHK i GSHL-a. GSHL je time dobio većinska upravljačka prava, iako ona nikad nisu bila srazmjerna vrijednosti kapitala koji je GSHL imao u GIKIL-u. Da bi dostigao taj nivo kapitala koji bi mu garantovao većinska upravljačka prava, a koji je, prema ugovoru, bio obavezan dostići, GSHL je u GIKIL trebao uložiti 46 miliona KM, što sa kamatama danas dostiže 100 miliona KM. Do danas, GSHL nije uplatio obavezni iznos.
Gutićeva Vlada TK zbog toga je pokrenula i pitanje arbitraže pred sudom u Beču u vezi vlasništva nad GIKIL-om i upravljačkim pravima.
– Aktuelna Vlada TK obustavila je plaćanje troškova arbitražnog postupka u Beču. Mi smo za to obezbijedili pola miliona maraka u budžetu za ovu godinu, ali sadašnja Vlada je to odbila da plati i postupak je sada obustavljen. Time su doveli u pitanje utvrđivanje vlasništva nad imovinom, a mi i dalje tvrdimo da je vlasnik GIKIL-a Vlada TK, jer indijski partner nije uložio 46 miliona. Pravili smo neke analize koje su pokazale da nije uloženo ni 15 miliona – pojašnjava Gutić.
GIKIL i dalje radi jer o njihovom zahtjevu za izdavanjem okolišne dozvole još uvijek nije odlučeno. To pitanje je isključivo u nadležnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma, koje je formiralo stručnu komisiju, a ona je u dva navrata dala mišljenje kojim se GIKIL-u odbija dozvola. Ipak, konačne odluke Ministarstva nema.
Odgovori iz GIKIL-a
– GIKIL je podnio zahtjev za obnavljanje okolinske dozvole u novembru 2016., jer je prethodna dozvola isticala 24. januara 2017.godine. Kada je u pitanju sav period nakon podnošenja zahtjeva, ono što je važno u ovom momentu jeste da je Ministarstvo formiralo komisiju za ocjenu zahtjeva, sa kojom smo imali korisne sastanke nekoliko puta te da je proces izdavanja u proceduri. Istina je da je prošlo više od godinu dana. Međutim, ni u ovom momentu GIKIL nema zvaničnu informaciju od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma o statusu vezano za izdavanje, odnosno obnavljanje te dozvole. S druge strane, GIKIL kontinuirano vrši aktivnosti koje su definisane našim planom, ali i zahtjevom za okolinsku dozvolu za 2018.godinu. Projekti se rade paralelno – odgovorili su iz GIKIL-a na upit Faktora o okolinskoj dozvoli.
IZ GIKIL-a su također saopćili da užurbano rade na otklanjanju posljedica nesreće te su potvrdili informaciju da više nema curenja iz kanalizacionih otvora GIKIL-a.
– Radimo sve što se može kako bi se proizvodno-procesni parametri doveli u normalu, dok je sigurnost postrojenja, ali i sama zaštita na radu izdignuta na još veći nivo, iako je u industriji kakva je naša uvijek i bila prioritet. Nakon toga slijede dalje aktivnosti po pitanju zaštite okoliša, a jedna od njih je i apliciranje prema Federalnom fondu, kao i drugim fondovima, prema kojem ćemo, nadamo se, moći ispuniti neophodne zahtjeve. Prema Fondu za zaštitu okoliša aplicirali smo nekoliko puta, sa konkretnim projektima. Do sada nismo imali pozitivan odgovor, dok s druge strane svoje obaveze prema državi, naravno i kada su u pitanju naknade te vrste, nastojimo izvršavati i izvršavamo na vrijeme – rekli su iz GIKIL-a na pitanja o saradnji sa Fondom za zaštitu okoliša.
Upite u vezi okolišne dozvole i uticaja GIKIL-a na okolinu, poslali smo Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, Fondu za zaštitu okoliša FBiH, ali do isteka radnog vremena odgovore nismo dobili.
