Ko je i kada izgradio žičaru Vijenac?

4 3.803
60736838
Foto: Fark Čeligija

Naime, još početkom prošloga vijeka austrijski geolog Katz je ustanovio da je krečnjak na Vijencu pogodan za produkciju soda, međutim u to vrijeme bio je veliki i skupi poduhvat otvoriti tamo kamenolom i kamen transportirati do Fabrike.

E, kako je napredovala nauka i tehnika, tek krajem četrdesetih godina stekli su se uslovi za realizaciju te ideje. Tako su domaće firme početkom 50. počele izgradnju kamenoloma na Vijencu sa pripadajućim postrojenjima, drobiličnim prije svega, a počela je i izgradnja moderne žičare kojim se usitnjen kamen transportirao do Fabrike.

Žičaru je projektirala i gradila jedna francuska firma, sa iskustvom u izgradnji žičara na francuskim Alpama i čitav projekat bio je dovršen negdje 55., odnosno 56. godine, uporedo sa dovršetkom poslova na proširenju proizvodnih kapaciteta u Fabrici.

Na samom kamenolomu, kako je već pomenuto, napravljeno je drobilično postrojenje koje je usitnjavalo “otpucani” kamen sa etaže veličine koja je odgovarala produkciji kreča i krečnog mlijeka za proces proizvodnje soda. Nabavljeni su, za ono vrijeme, moderni bageri (kašika bagera tovarila je pet kubika kamena) koji su otpucani kamen tovarili u isto tako moderne i ogromne kamione (točkovi su bili visine normalnog čovjeka) koji su odvozili kamen do drobilice, odakle je, usitnjen, trakama išao do žičare i utovarivan u viseće vagonete, huntiće.

Žičara je bila dugačka oko 11 kilometara, a njen kapacitet
prevoza do Fabrike iznosio je oko 120 tona dnevno. Tako je prestao robovski rad na usitnjavanju kamena koji je više od tri decenije željeznicom dolazio iz fabričkog kamenoloma u Doboju. Zna se da je poslije rata poslovođa tucača kamena iz Doboja bio Rade Krulj, predratni žandar. Svojom pojavom, a bio je visok i krupan, i strogošću bio je pravi “gonič robova”. Međutim, on je bio sušta suprotnost svojoj strogoj pojavi – bio je čestit i dobrodušan čovjek, koji nije nikada nikoga uvrijedio.

Na proširenju proizvodnih kapaciteta, pored domaće radne snage, radili su i stručnjaci zagrebačke Jugomontaže. Šef pogona ove firme bio je Vinko Poljančić, koji je mnoge mlade školovane Lukavčane odveo sa sobom u Zagreb, gdje su ovi kasnije postigli zavidnu poslovnu karijeru.

Na Vijencu je Fabrika napravila i tri stambene zgrade za poslovođe i majstore koji su radili na kamenolomu, a neposredno do njih izgrađen je lijep hotelčić, sa pristojnom restoranskom dvoranom, malom salom za gledanje televizije i na spratu sa šest soba za spavanje.

Stotinjak metara niže hotela napravljeno je i vještačko jezero, u kojem se ljeti bilo milina kupati jer je bilo plitko i voda se brzo grijala. Uz samu obalu jezera napravljeno je nekoliko drvenih kućica u kojima se moglo prenoćiti.

[pull_quote_center]Ovu i mnoge zanimljive priče o Lukavcu možete pročitati u knjizi “Lukavac, kakav je nakada bio”, autora Faruka Kruševljanina. Knjigu po cijeni od 15 KM možete naručiti putem E-maila na adresu izdavača: grafit@bih.net.ba[/pull_quote_center]

Leave a Reply

4 komentara za članak "Ko je i kada izgradio žičaru Vijenac?"

avatar
najnoviji najstariji popularni
Kung Fu Ce
Gost
Kung Fu Ce

Mračno doba socijalizma,gradili žičare umjesto tržnih centara ccc… Šta je narod sve morao trpiti ,zatvarali ih u fabrike da rade do penzije. A vidi sad slobode,vidi miline…hoš” bit” politčar,hoš” kontroverzni biznismen, hoš” diller,kriminalac, pripadnik nacionalnog korpusa( ugroženog bezbeli), šta ti volja…Tooo jee slobodaaaa, to je život a ne tucati kamen i raditi u fabrici, bože me sačuvaj, pu-pu-pu…

selmir
Gost
selmir

bravo 😀

Milenko Blagojević
Gost
Milenko Blagojević

Eeee, Lukavac nekad …

SUPERHICK
Gost
SUPERHICK

Hehehehehe bravo za Kung Fu Ce, ma sve je nekada bilo eto tako dobro.Sada No Coment!
Ali ……………..bit ce bolje,jel da!