Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglasila je 2005. godine, Povijesno područje – Nekropola sa stećcima u Olovcima kod Kladnja nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Nacionalni spomenik čini nekropola sa 18 stećaka.
Na samitu UNESCO-a u Istanbulu 2016. godine, donesena je Odluka o upisu stećaka Bosne i Hercegovine i susjednih država na Listu svjetske kulturne baštine. Od 22 nekropole iz Bosne i Hercegovine jedna od njih je i nekropola kod Kladnja, sa područja Tuzlanskog kantona.
Nacionalni spomenik se nalazi na lokalitetu Kuman, parcelama k.č. broj 393/1 (stari premjer), katastarska općina Mladovo – Olovci.
Inače, na području općine Kladanj evidentirane su 52 nekropole sa ukupno oko 430 stećaka.
Navedenu nekropolu na lokalitetu Kuman, čini osamnaest stećaka, od toga je dvanaest sljemenjaka, pet sanduka i jedan stub. Svi stećci su dobro obrađeni. Orijentirani su u smjeru zapad – istok, u nizovima. Izuzetak čine jedan sljemenjak i dva sanduka, orijentirana u smjeru sjever – jug. Neki primjerci su nešto utonuli.
Tri sljemenjaka su ukrašena, a jedan ima natpis.
Sljemenjak sa natpisom leži na sjevernom dijelu nekropole, blago izdvojen od ostalih stećaka. Godine 1958. izvršeno je evidentiranje natpisa na stećku u Olovcima. Evidentiranje je obavio stručnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Sarajevu, Zdravko Kajmaković. Stećak je bio zatrpan zemljom, pa ga je bilo potrebno otkopati, da bi se natpis mogao vidjeti.
Na istočnoj čeonoj strani ima urezan natpis, ispisan u šest redova:
V’ IME OCA I SINA I SVETAGO D(u)HA A SE LEŽI RADOMIR JURISALIĆ’ NA SVOEI ZEMLJI …PLEMETNO (plemenitoj). (prema Šefiku Bešlagiću)
Transkripcija teksta glasi:
U ime oca i sina i svetoga duha ovdje počiva Radomir Jurisalić na svojoj plemenitoj zemlji. (Prema Marku Vegi)
Slova natpisa su relativno velika, lijepa i ujednačena. Pismo je bosanska ćirilica (bosančica).
O feudalcu Radomiru Jurisaliću, koji se u natpisu spominje, nema nikakvih podataka. Sigurno je da je pripadao feudalnoj obitelji Jurisalića, čija je baština bila u ovom kraju. Po obliku slova natpis bi se mogao datirati u 14. i 15. stoljeće.
Drugi sljemenjak, koji se nalazi u sredini nekropole, na čeonim stranama je ukrašen dvostrukom spiralom. Istočni dio stećka je oštećen i fragment sa dijelom dekoracije je pomjeren nekoliko metara od stećka.
Treći sljemenjak, koji se nalazi na sjevernom dijelu nekropole, ukrašen je debelom tordiranom vrpcom ispod “krova”. Ovakvom vrpcom su naglašene vertikalne ivice sljemenjaka i zabat istočne čeone strane. Na ovoj strani je prikazan križ sa okruglim završecima krakova, motivom koji je karakterističan za područje Olova i Kladnja.
Četvrti sljemenjak na zapadnoj čeonoj strani ima motiv sličan štapu, kod kojeg je drška izvijena i na krajevima povijena prema zemlji i unutar. Na bočnim stranama je prikazan po jedan “T” križ.
Nekropola zajedno sa planinskim šumovitim pejzažom, planinarskim domom Javorje i raznovrsnim kulturno-historijskim i prirodnim naslijeđem obližnjih naselja Goletići i Tuholj, predstavlja značajan potencijal u razvoju turizma, izletništva i rekreacije za cijeli Tuzlanski kanton.
Projekat „Predstavljanja i afirmacije nacionalnih spomenika Tuzlanskog kantona u elektronskim i drugim aktuelnim medijima“, tokom 2018. godine, provodi Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, uz saglasnost i podršku nadležnog Ministarstva za kulturu, sport i mlade TK.
