Koje su posljedice zagađenja zraka u BiH?

0 970

Efekti velikog zagađenja zraka mogu se manifestovati akutno i hronično, kazao je doc. dr. sc. Lutvo Sporišević, specijalista pedijatrije.

“Akutne posljedice su posljedice u smislu prehlada, upala, suzenja očiju i brohitisa. A hronične se manifestuju dugotrajnim udisanjem štetnog zraka gdje može doći do astme, kardiovaskularnih problema u smislu povišenog pritiska i bolesti srca. Efekti mogu biti u smislu anemije, a dugotrajno može dovesti do karcinoma pluća”, kazao je Sporišević.

Smog uništava imunitet

Smog, prema riječima doktora, sadrži preko 4.000 štetnih tvari koje djeluju na anatomske barijere, sluznicu, te tako djeluju i na imunitet, izazivaju alergiju, djeluju štetno na koštanu srž te tako izazivaju anemiju kod djece. Efekti takvih izlaganja mogu se primijetiti i nakon 20 do 30 godina od izlaganja štetnim česticama.

Aerozagađenje ima efekat i na još nerođeno dijete, kaže naš sagovornik, dok neke studije pokazuju da se kod trudnica koje se duže vremena izlažu štetnom zraku rađaju djeca male porođajne mase,

“Prateći dnevnu, sedmičnu i mjesečnu evidenciju broja oboljenja, možemo doći do podataka da je povećan broj djece koji imaju respiratorne infekcije zbog aerozagađenja, koje dovodi do prehlada, upala grla, bronhitisa te suzenja očiju. Povećan je broj pacijenata. Evidencija je bitna i ukazuje da je kod predškolske djece povećan broj. Radim konkretno sa predškolskom djecom, ali znam da je isti slučaj i sa djecom školskog uzrasta”, kazao je Sporišević dodavši kako se oboljenja kreću od prehlada, upala nosa, sinusa, ždrijela, upale pluća i bronhitisa.

O odluci kantonalnih vlasti da od četvrtka obustave nastavu u osnovnim i srednjim školama u Sarajevu, iako je povećano aerozagađenje prisutno skoro mjesec dana, Sporišević ističe kako je takva reakcija nadležnih zakašnjela.

“Kasnimo, tek je na inicijativu roditelja došlo do prekida nastave u školama što je trebalo dosta ranije. Možemo djelovati na nivou pojedinca i moramo posvetiti pažnju ljudima koji su rizični: predškolskoj i školskoj djeci, trudnicama, osobama treće životne dobi i pacijentima sa hroničnim bolestima. Oni ne bi trebali izlaziti na ovakvo vrijeme niti se baviti sportom, vidimo da na ovakvom vremenu neki džogiraju, to nije preporučljivo”, napominje dr. Sporišević.

Djeca i trudnice najosjetljivije kategorije

Prema njegovim riječima, djeca ne bi trebala izlaziti van dok je prisutan smog, a ukoliko moraju napustiti kuću, u tom slučaju preporučljivo je nošenje zaštitne maske ili šalova preko disajnih organa. Pored toga, kako je istakao, neophodno je povesti računa o ishrani.

“Što više hrane bogate mineralima i vitaminima unositi. To su metode kojima možemo djelovati individualno. Šira zajednica treba ograničiti upotrebu automobila, povesti računa o gradnji, nema cirkulacije zraka i nema vjetrova. Trudnice su također dio te rizične skupine, dakle što manje kretanja i boraviti što manje na ovom zraku koji je zagađen i krajnje opasan”, poručio je Sporišević.

Leave a Reply

Be the First to Comment!

avatar